Ne aweyo kwan ma ng’ato osegoyona simu nyadide ka openja ni ang’o momiyo “bank margi mar betri mar 200Ah” norum bang’ seche 3 kende ka namba wacho ni onego odhi nyime kuom seche 8. Dwoko machuok? Namba mar Ah ma ni e oboke ok nyis gima thoth ji paro ni onyiso.
Ang’o ma Ah nyiso kuom betri?Ochung’ ne ampere -saa-ma en pim mar kaka stima ma betri kano. Par ane kaka tank mar mafuta ma ni e lori. Tank ma nigi galon 100 -nyisi nyalo mar pi, to ok nyisi ni ibiro riembo gari mabor nade. Mano luwore gi ting’ ma iting’o, kama idhie, kaka piny chalo, kod ka injin mari en injin ma ng’ado mafuta kata ma ng’ado gas.
Betri bende tiyo e yo machal kamano. 100Ah nyiso ni betri nyalo kelo teko mar 100 kuom seche moko, kata 10 kuom seche apar, kata 1 kuom seche mia achiel. To “e theori” en timo gik mang’eny mapek e sentensno.
Mae e gima duong’ ahinya ne ng’ato ang’ata ma nyiewo betri mag kar ohala, sistem mar rito gik moko e kar tich, kata tich mar tiyo kod gik moko: ng’eyo pogruok mantie e kind gik ma ondik e oboke mar data kod gik ma nyisore e piny madier. Inyalo ng’eyo wachni marach, kendo ibiro chulo ne nyalo ma ok ibi tiyogo kata ng’anjo ka sistem mari mar rito mwandu owuok e kind -ma otho.
Math En Mayot. Gima Adier Ok En kamano.
Fomula madongo ok nyal bedo mayot moloyo:
Kinde mar Tiyo=Nyalo mar Betri (Ah) ÷ Sani mar Tiyo (A)
Be in gi betri ma nigi 100Ah? Be itiyo gi mtoka ma nigi amp 10? Mano en seche 10 mag ng’ado bura. Timo.
Kata kamano... ok en adier. Ne pok aneno ka betri nyalo chiwo teko mare duto ma ne oket oko mar kar ranyisi. Mae e momiyo fomulano kethore e puoth:
Chandruok mar kwan mar pi ma igolo
Joma loso betri temo nyalo mar betri e bwo gik moko makende-ma thothne ng’ato nyalo ng’ado betri mayom kendo mayom kuom seche 20 (ma iluongo ni kwan mar C/20). 100Ah mari noyudo rang’iny ma kamano kuom ng’ado mana amps 5 kuom seche 20 mochung’ motegno.
To sistem mari mar rito gik moko ok ng’ad amp 5. Oting’o 50. Kata 100. Kendo ka igolo stima mapiyo kamano, ok ibi chopo kamoro amora machiegni gi nyalo ma oket.
Gima Kelo Liet
Betri ok ohero piny ma ng’ich chiegni mana kaka an bende osin. E ng’ich ma ng’ich ahinya, inyalo yudo mana 70-75% mar nyalo ma opim. E digri -20? Ibiro neno ni nyalo bedo nus.
|
Liet |
Gima Iyudo Adier |
|---|---|
|
Digri 25 (digri 77 F) |
Nyalo ma opim chuth |
|
Digri 0 (digri 32 F) |
Machiegni 75 nyaka 80% |
|
-Digri 20 (-4 digri F) |
Nyalo bedo ni 50 nyaka 60% |
Ne an gi kastama moro e piny Minnesota mane oloso simu margi ma oko kaluwore gi kaka ne gitiyo e kinde ng'ich. Mokwongo, sistem ne okethore. Somo mapek.
Pogruok mantie e kind kemistri
Mae e gima duong’, kendo e ma anenoe ketho ma ng’eny moloyo.
Betri ma nigi asidi ma nigi 100Ah kod betri ma nigi lithium ma nigi 100Ah ok gin gik machal. Kata machiegni. Ochalo gi pimo tank ma nigi galon 100 e sedan gi namba marom gi lori ma ng’ato nyalo tiyogo.
Ang’o momiyo kwan mar asid kod litium ok nyal pimre achiel kachiel
E gichopo gi higni mag 1800, ja sayans moro ma ja Germany manyinge Wilhelm Peukert nofwenyo wach moro mane ok yot: kaka igoyo betri mapiyo, ekaka teko duto ma igolo kuome bende bedo matin. Math mare pod chando chunywa nyaka sani.
Mae e yo ma inyalo tiyogo: Betri ma nigi asidi ma nigi teko maduong’ ahinya e iye. Ka iting’o stima mapek, teko mang’eny kethore kaka liet ma ni e iye mar betri kar miyo gik mitiyogo teko. Peukert nyiso kwan mar betri ma nigi asidi ma nigi 1.2 nyaka 1.6, ma nyiso ni teko mar ng’ato nyalo kethore ahinya e bwo pek.
Be betri mag litium? 1.02 nyaka 1.05. Chiegni ni ok nyal ng’ere. Iyudo chiegni nyalo ma opong’o ka ok ing’iyo kaka igolo matek.

100Ah, kelo mana 55Ah ka owuok kuom seche 2 kar 20. Lebel achiel, tije mopogore ahinya.
To bedo marach moloyo ne asidi mar lead. Bende ok inyal tiyo kod teko duto ma ok inego betri.
<2Zepa> Keto betri ma nigi asidi piny ma ok ochopo 50%, kendo ibiro dwoko piny ngimane ahinya. Joma loso gikmoko mang’eny wacho ni mondo ibed gi nyalo ma malo mar 50%, ma nyiso ni betri mari ma nigi 100Ah miyoi 50Ah mar teko ma inyalo tiyogo.
Betri mag lithium nyalo rito 80-90% mar ng’injo ma iye pile, moko kata 100%. 100Ah mag lithium mari kelo teko mar 80-90Ah ma inyalo tiyogo.
Omiyo, we mondo aket namba ma adier kuom wachni:
|
Gima Iporo |
Asid mar lima (kwan mar 100Ah) |
Ngima PO4 (kwan mar 100Ah) |
|
Nyalo ma opim |
100Ah |
100Ah |
|
Duto manyalo tiyogo mar golo pi |
50% |
80% |
|
Peukert lalruok e ting' mapile |
~15% |
~3% |
|
Gima iyudo gadier |
~42Ah |
~77Ah |
Rating’ maromre mar Ah. Betri mar lithium chiwo teko maromo nyadi riyo mar teko ma inyalo tiyogo.
Waneno ka gik ma kamago timore kinde ka kinde e loso weche mag mbui kod loso gik moko e kar loso gikmoko. Projekt moro ma ne otim machiegni ne oriwo stesen mar simu ma ne ni kar ng’wech ma ne geno kuom bang’ asidi mapek ma nigi 400Ah. Operator ne owinjo marach nikech ng’injo mar stima ne dhi nyime kelo ng’ado stima matin bang’ seche 3 kende mag teko mar rito -ma ne tin ahinya gi seche 6 ma ne gidwaro.
Ne waloko bang’e maduong’no gi gik ma nigi 200Ah 48V ma ne nyalo pong’o nus mar nyalo ma ne oket mar “nying’” ma ne oket. Be en duoko ma kamano? Sistem manyienno ne omiyo ng’ato nyalo tiyo kuom seche mokalo 5 nikech ne ok oyudo pek nikech Peukert ne okethore e bwo ting’ maduong’ ma ne oting’o saitno. Oganda ne yudo 60% mar kinde mar tiyo e piny ma adier kuom sistem ma ne pekne 60% matin. Mano e pogruok mantie e kindwinjo tiend Ah kuom betrie theory ka iporo gi gima omiyo e tim.
Ang’o ma C- Oting’o e Oboke mag Oboke Nyiso Adier
Ka idonjo e barupe mag betri, ibiro neno ni nyalo mar betri ondiki e kwan mopogore opogore mag "C-." <2Zepa> Mae oken wach mar loso mwandu-ma nyiso kaka jalo notemo nambano.
C/20 nyiso ni betri ne okethore bang’ seche 20. C/10 tiende en seche 10. C/5 tiende en seche 5.
Gima omako: joma loso gikmoko mopogore opogore tiyo kod C- mopogore opogore mag gik ma giloso. Jomoko ma nigi pesa mang’eny timo temo e C/100 (ma ng’ato nyalo ng’iewo gik moko kuom seche 100) mondo omed namba mag Ah maggi. 100Ah ma ne otem gi C/100? Onyalo mana chiwo 70Ah e kwan mar C/20 ma joma loso gik ma nigi pesa mang’eny tiyogo.
Kapok ipimo betri ariyo moro amora, ng’i kwan mar C-. Ka gin gik ma opogore, pimono onge tiende.
|
Nengo |
Seche mag golo |
Dhogo ma sani (betri mar 100Ah) |
|
C/100 |
Seche 100 |
1A |
|
C/20 |
Seche 20 |
5A |
|
C/10 |
Seche 10 |
10A |
|
C/5 |
Seche 5 |
20A |
|
C/2 |
Seche 2 |
50A |
<2Zepa> Rang’ mapiyo mar ng’eyo: ka betri neno maber ahinya ma ok nyal bedo adier e nengo - kuom -Ah, rang’ ni gitiyogo gi nengo mar C - mane. Kinde mang’eny iyudo ni betri ma "oting'o pesa" ne otem e bwo gik ma ok chal gi gik ma itiyogo gadier.
Ah gi Wh gi kWh: Keto Unit Mari Mowinjore
Mano miyo ji bedo gi parruok kinde ka kinde. We ane ane wachno maber.
Ah (ampera - seche)nyisi nyalo mar chajo-ni nyalo mar chajo adi kuom kinde maromo nade.
Wh (watt - seche)nyisi nyalo mar teko - teko ma adier ma inyalo tiyogo ma kwan mar voltej.
Lokiruok:Teko (Wh)=Nyalo (Ah) × Teko (V)
Betri ma nigi teko mar 12V, 100Ah, rito teko mar Wh 1,200. Betri ma nigi teko mar 48V kendo 100Ah rito teko mar 4,800Wh.
100Ah" e wi gik ma ondiki.

Ka ipimo kwan ma jochiw mopogore opogore ng’iewo, kinde duto lokgi obed Wh kata kWh. Ne aneno ka jogo ma ne ng’iewo gikmoko ng’iewo gikmoko e yo ma ok owinjore nikech ne giporo namba mag Ah e yore mopogore opogore mag ng’iewo gikmoko.
Referens mapiyo mar loso ma pile:
|
Chenro |
Rango mar Ah |
Voltej |
Teko mar adier |
|
Modul achiel mar 12V |
100Ah |
12V |
1.2 kWh |
|
loso mar 4S |
100Ah |
48V |
4.8 kWh |
|
Rak mar voltej mamalo - |
100Ah |
400V |
40 kiloWh |
Tiyo gi Adier: Keto Ah gi Dwaro Mari Adier
Teori ma oromo. Wawuo kuom nyalo ma idwaro gadier mar tiyo gi gik ma pile mag ohala kod mag tich.
Teko mar rito gik mapek
Okang’ mar ng’ado kwan mar gik moko chakore gi ng’iyo gik ma itiyogo. Ang’o ma nyaka bed ni dhi nyime tiyo e kinde ma stima otho, to kuom kinde maromo nade?
Mae e kaka apuonjo jonyiewo kokalo kuome:
Okang’ mar 1: Ndik ting’ moro amora mapek kod gik ma oting’o sani
Taya mar kinde mag masira: 5A
Sistem mag arita: 3A
Gigo mag mbui/IT: 15A
Chike mag HVAC: 8A
Duto: 31A
Okang’ mar 2: Fweny kinde ma dwarore mar tiyo
Dwaro mapile: seche 4 nyaka jenereta ochako tiyo kata grid odok
Okang’ mar 3: Kwan nyalo mar piny
31A × seche 4=124Ah matin mogik
Okang’ mar 4: Ti kod gik ma adier - mag piny
Ka itiyo gi asidi ma nigi 50% mar DoD: 124 Ah
Ka itiyo gi LifePO4 e 80% mar DoD: 124 Ah
Med 15% mar mar moti: 285Ah (asidi mar limo) kata 178Ah (litium)
Okang’ mar 5: Rung’ nyaka saiz ma yudore
Asid mar limo: sistem mar 300Ah
Ngima PO4: sistem mar 200Ah
Aplikeson maromre. Sistem mar lithium en matindo, yot, kendo kinde mang’eny ng’enyne ng’eny ahinya e kinde ma otiyogo kata obedo ni nengo mare ni malo ahinya.
Peak mar Goyo Yier kod Duoko piny Chudo mar Dwaro
Kwan mopogore chuth. Kae, itimo sizing kaluwore gi kwan mar dwaro ma idwaro ng’ado kod kinde ma dwaro mari ma malo biro kawo.
Kapo ni kar tich mari ochopo e giko mar 500kW e kinde ma seche 2 mag odhiambo, kendo idwaro golo 200kW kuom gikono:
Teko madwarore: 200 kiloW × seche 2=400 kiloWh
Kuom sistem mar 400V: 400,000Wh & 400V,000Ah
To bende nyaka iket kwan mar ng’eyo kaka inverta tiyo maber (~95%) kod ng’eyo matut mar gik ma ng’ato nyalo ng’ado. <2Zepa> Duong' mar piny nyalo bedo 1,200-1,300Ah ka 400V.
Sizing mar ng’ado ng’ut ma malo dwaro ni ng’ato oneno mabor gi kwan mayot mar Ah nyaka chop e tich ma malo -C-. Kawuono, ne watiyo gi kabinet mar C&I ma nigi 215kWh ma nigi pi ma ng’ich ne kar loso gikmoko ma ne yudo chudo mang’eny mag dwaro. Ne dwarore ni gigol stima mapiyo mondo gimed ng’ado stima kuom dakika 15 odiechieng’ ka odiechieng’.
Betri ma nigi "teko-sel" ma pile ka pile ne dhi bedo gi liet mang'eny kata ng'ich ahinya e bwo teko ma kamano. Ka wapimo sistemno gi sel ma nigi teko ma malo ma nyalo golo 1C kuom kinde malach, ne wakonyo kar tichno mondo ogol pesa ma ne gichulo kuom dwarogi gi dola madirom 2,800 e dwe ka dwe. Sistemno ne ochulre owuon kuom higni mokalo 3.5 -ok nikech ne en gi kwan mar Ah ma malo moloyo e oboke, to nikech ne nyalo chiwo tekono gadier ka dwaro mar grid ne ochopo e giko.
Sistem mag chieng' + mag kano mwandu
Ka iketo betri gi solar mar chieng’, ibiro keto gik ariyo e yo makare: kano teko moromo mar odiechieng’ mondo ochop gik ma itiyogo e odhiambo, kendo bedo gi nyalo moromo mar geng’o teko mar chieng’ ma nigi boche-.
Sistem mar kano mwandu mag chieng' -kod - ma pile pile mag ohala nyalo keto bang' betri e seche 2-4 mag pek maromre. Kapo ni kar tich mari tiyo gi teko mar 50kW e seche mag odhiambo kendo idwaro seche 3 mag kano mwandu:
Kilowa 50 × seche adek
Mano e kamaKabint mar oko mar Polinovel BESS duoko mar duoko120 kWh nyaka chiegni 1MWh e loso gik moko kaka 120kWh nyaka chiegni 1MWh.
Bendera makwar sama itimo nonro kuom jogo ma chiwo betri
Bang’ higni mang’eny e tijni, aseloso masin ma nyalo ng’eyo BS ma nyalo geno maber ahinya mar ng’eyo kaka betri tiyo. Magi gin gik ma onego ine:
Nyalo ma otem e nengo ma ok en adier mar C-
Ka namba mar Ah ma wi wach ne otem e C/100 to kwayo mari ogolo e C/5, to specno ongee tich kuomi. Kwa data mar nyalo e kwan mar gik ma igeno ni ibiro golo.
Onge weche mag liet
Ng’ato ka ng’ato ma loso gikmoko ma owinjore golo gaset ma dwoko piny nyalo mar ng’ato mar ng’iyo liet. Ka gimiyi namba achiel kende ma onge gik ma nyiso kaka ng’ato nyalo ng’iyo piny, to mano nyiso ni giyudo gimoro.
Nyalo mar ngima mar siklo maonge weche mag DoD
“10,000 siklo” winjore maber nyaka isomo weche ma ondik maber kendo iyudo ni mano ni e 50% mar ng’injo. Ka 80% mar DoD, betri achielno nyalo tiyo mana kuom higni 4,000. Kinde duto penj: siklo e DoD mane?
Onge data mar Peukert mar asidi mar limo
Kapo ni ng’at ma loso betri ma nigi asidi ok nyisi kwan mar Peukert kata chiwo ng’injo mag nyalo e kwan mopogore opogore mar golo betri, wuok oko. Ging’eyo ni nambagi neno marach.
"Marom gi Ah" kwan
Jomoko ma loso gikmoko tiyo ahinya gi kwan mar "Ah maromre" ma pimo betri maggi gi asidi mar lead. Betri ma ondik ni “100Ah maromre” nyalo bedo ga 50Ah. Ok en miriambo e yor teknoloji, to olose mondo omiyi paro ma ok kare.
E kar kar ranyisi marwa mar injinia, wanono maber kwan mar sel ka sel kapok odonjo e modul. Kinde duto wadagi sel mag "mabeyo" ma wacho ni gin gi rang'iny mamalo mar Ah to ok nyal tiyo e bwo pek. Kuom ranyisi, machiegni ni ne watemo sampul mar sel ma ne owuok kuom ng’at ma oko ma ne tiyo maber e amp 1 (C/100) to ne okethore nyaka 65Ah ka ne wagolo amp 50 (0.5C) - ma en ting’ ma pile ka pile mar masinde mag loso gikmoko.
Mano e momiyo chike magwa mag datasheet gin matek: wagolo kwan marnyalo mag BESS mag ohalaluwore gi yamo ma tiyo gadier, to ok luwore gi yamo ma ng’ato nyalo ng’ado. Ka ng’at ma ng’iewo gikmoko ok nyisi kaka ng’ato nyalo ng’ado betri e 0.5C kata 1C, mano nyiso ni gipando kaka betri margi tiyo gadier.
Pimo mar Grid - Pimo kod BESS ma oting’o e kontena
Kuom tich ma ng’ato ka ng’ato onego otim, ok wawuo kendo kuom kwan mar Ah ma ng’ato ka ng’ato nigo.
Kata kamanowinjo tiend Ah kuom betrie rang’iny mar cell pod en gima duong’, nikech okonyi ng’iyo kaka sistem olosi kendo mako ketho mag gik ma ondiki.
Mae e kaka namba tiyo ne sistem ma pile ka pile ma nigi kontena:
<2Zepa> Fomat mar sel ma pile pile en sel ma nigi 280Ah ma nigi 3.2V.
Teko mar sel ka sel: 280Ah × 3.2VWh ≈ 0.9kWh
Kuom kontena mar 5MWh: 5,000 kiloWh ÷ 0.9 kiloWh=~5,556 mag sel dwarore
Sel gi oketgi e ng’injo ma luwore (mar gero voltej) kod ng’injo ma luwore (mar gero nyalo). Konfigurasion mapile nyalo bedo:
sel 16 e kidieny mar modul mar V
Module mang'eny e rang'iny mar=400-800 V
Rak mang'eny machalre=dwaro nyalo mar MWh
Ka itimo nonro kuom kwan mar BESS ma oketi e kontena, ng’e ni:
Okang’ mar Ah mar sel - kod jalos
Loro mar siri/paralel
Teko duto ma okwan chalre gi nyalo ma okwano
Tich maber mar wuotho (mathothne en 85-92%)
Tiyo gi teko ma konyo (kwedo, BMS) ma duoko piny nyalo ma inyalo tiyogo
Sistem mag BESS ma oting'o kontena3.85MWh nyaka 5MWh + kuom kontena ka kontena, ka gitiyo gi sel mag LiFePO4 makende nikech ngimagi ma malo moloyo mar ng’iyo gik moko kendo bedo gi ng’iyo mar ng’ich e kar keto gik moko ma nigi ng’ich ma malo.
Gima duong’ e wi kwan mar betri Ah
Ng'iyo,Ah tiende en ang'o kuom betriok en gima tek e theory. En pim mar nyalo mar chajo. Inyalo kwan gi voltej mondo iyud teko. Pogi gi load mar sani mondo ipim kinde ma itiyogo.
Gima tekno wuok kuom gik moko duto ma adier mag piny ma ketho nyalo mar theoryno: gik ma kelo ng’injo mar ng’injo, dwoko piny ng’injo mar ng’injo, ng’injo mar ng’injo mar -ng’injo mar ng’injo, kod pogruok mag kemistri.
Jogo ma atiyogo ma weyo timo richo ma kelo nengo maduong’ gin jogo ma:
Kinde duto lok obed kWh manyalo tiyogo, to ok obed gi nying’ Ah
Siem nengo mar C- ma otigodo e timo pim mar nyalo
Ti kod liet kod dwoko piny dongo e alworagi makende
Duong’ mar ber mar adier mar lithiam kar kawo Ah duto kaka gik maromre
Penj jochiw mwandu mondo omiyi weche e chal mar tich margi, to ok e chal mar laboratori
Tim gik abichgo, kendo ibiro yudo sistem ma tiyo gadier kaka ipare.
Penjo ma Ji Penjoga Nyalo
Penjo: Be Ah ma malo kinde duto ber moloyo?
A: Ok owinjore. Ah ma malo nyiso ni ng’ato nyalo bedo gi nyalo mang’eny, to bende onyiso ni ng’ato nyalo bedo gi pek mang’eny, bedo gi thuolo mang’eny, kendo bedo gi nengo mang’eny. Gima gidwaro timo en chopo nyalo gi dwaro mari madier-keto pesa mang’eny ahinya ketho pesa, keto gik mang’eny ahinya miyo gik moko ok dhi maber. Kwan nyalo mari ma idwaro tiyogo mokuongo, kae to iyier kaka owinjore.
Penjo: Be anyalo loko betri ma nigi asidi gi betri ma nigi rang’iny mar Ah maromre?
A: Ibiro yudo teko mang’eny ma inyalo tiyogo kuom betri ma nigi Ah ma piny. 100Ah LiFePO4 ng’enyne miyo teko mang’eny ma inyalo tiyogo moloyo betri ma nigi asidi ma nigi 150Ah. Ka itimo gik moko kendo, kwano kaluwore gi kWh ma inyalo tiyogo, to ok kaluwore gi nying’ Ah.
Penjo: Ere kaka anyalo ng’eyo ni betri biro tiyo kuom kinde maromo nade?
A: Fomula madongo: Kinde ma itiyogo (seche)=Nyalo ma inyalo tiyogo (Ah) ÷ Nyalo ma inyalo tiyogo (A). To "nyalo ma inyalo tiyogo" ok chalre gi nyalo ma opim. Kuom asidi mar lead, med kwan mar Ah gi 0.4-0.5. Ka itiyo gi litium, med gi 0.75-0.85. Kae, ti kod dwoko piny liet ka itiyo oko mar digri 20-25 .
Penjo: Ang’o ma opogore gi Ah kod mAh?
A: Mana pim . 1 Ah=1,000 mAh. Betri matindo (foni, laptop) tiyo kod mAh nikech nambago nyalo somore maber. Betri madongo (mtoka, mag loso gikmoko, mag loso gikmoko) tiyo kod Ah. <2Zepa> Betri mar simu ma nigi teko mar 5,000.
Penjo: Ang’o momiyo betri moko ndiko kwan mar Ah mang’eny?
A: Ginyiso nyalo e rang’iny mopogore opogore mag golo pi. Betri nyalo bedo gi teko mar 100Ah ka C/20, 85Ah ka C/10, kod 70Ah ka C/5. Oganda ma ng’iyo gik moko e yo maler en ranyisi maber -manyiso ni jalo ma ne oloso gik moko bedo jo adier kuom kaka piny tiyo.
Penjo: Ere kaka ng’ich nyalo ketho nyalo mar Ah?
A: Koyo dwoko piny nyalo ma nitie ahinya. Heat ok dwoko piny nyalo ma ng’ato nigo mapiyo ahinya to odwoko piny kethore mapiyo bang’ kinde. Ka itiyo gi gik ma iketo e ot, kinde duto rit rito liet kata dwoko piny nyalo mar piny mari.
Oboke
(1897) "Otho mar ng'ado bura kuom teko mar piny ma ng'ato ok nyal ng'ado bura." Oboke mar teknoloji mar stima.
Yunivasiti mar Betri. “BU-503: Kaka Inyalo Kwano Seche ma Betri Tigo.” betri yunivasiti.com
IEEE 1188-2005. "IEEE Ogolo paro mar rito, temo, kod loko betri mag VRLA mag gik ma ok ng'iyo."
IEC 61427 higa mar 2013. "Sel mag ariyo kod betri mag kano teko manyalo dwokore- Dwaro ma ji duto dwaro kod yore mag timo tem."
